- Objavljeno
- 7. oktobar 2026.
- Čitanje
- 7 min čitanja
- Gde
- Bratislava
- Cene proverene
- 7. okt 2026.

Šest zamkova stoji između Dunava i Spiša, pa se obilaze od zapada ka istoku. Pet su razorili vatra ili rat, a svaki je danas drugačiji muzej.
Šest zamkova stoji između Dunava i Spiša, pa se najlakše obilaze od zapada ka istoku: Bratislava i Devín na granici, Trenčín iznad Váha, Bojnice u dolini Nitre, Orava na severu i Spiš na istoku. Pet ih je razorila vatra ili rat (Spiš, Oravu, Bratislavu, Bojnice i Devín), pa je ova ruta koliko lekcija o tome kako se zamkovi gube, toliko i o tome kako su građeni.
Kruna na brdu
Bratislavski zamak stoji na stenovitom bregu iznad Dunava, kao pravougaonik sa kulom na svakom uglu. Od 1531. bio je glavni zamak Ugarskog kraljevstva, a od 1552. do 1784. u njegovoj Kruna-kuli čuvana je Sveta kruna Ugarske.
U požaru 1811. ostao je prazna ljuska, a obnova koja mu je vratila zidine trajala je od 1957. do 1968. Danas su u njemu izložbe Slovačkog nacionalnog muzeja, a povremeno primi i Narodni savet na svečanostima. Ulaz na izložbe je 14€, a radno vreme: areal 8–22 svaki dan; izložbe 10–18 (poslednji ulaz 17). Neradni dan je utorak (izložbe), a pošto stoji iznad Starog grada, staje pre ili posle bilo kog drugog plana.
Zvanična karta
- Izložbe
- 14 €
- Radi izložbe
- 10–18
- Poslednji ulaz
- 17
- Ne radi
- utorkom (izložbe)
Preko partnera
- paketi sa vodičem ili audio vodičem
- obično skuplje od zvanične karte

Gde se Morava uliva u Dunav
Devín stoji na litici na ušću Morave u Dunav i granično je utvrđenje čija velikomoravska crkva potiče iz vremena oko 850. do 870. Zamak se pominje 1271, a nikad nije osvojen silom. Francuske trupe razorile su ga 1809. posle opsade Požuna, a ruševina je danas nacionalni simbol Slovaka.
U komunizmu je ležao u graničnoj zoni Gvozdene zavese sve do 1989, a ulaz je 8€ (apr–okt), 6€ (nov–mar), a otvoren je uto–ned, sezonski 10–16 do 10–19 (leto). Neradni dan je ponedeljak.

Rimski natpis i duboki bunar
Trenčinski zamak diže se iznad Váha sa natpisom iz 179. godine koji beleži pobedu druge rimske legije kod Laugarikija. Matúš Čák dao je ime Matúšovoj kuli, a 1335. ovde je dogovoren Trenčinski sporazum.
Bunar u zamku dubok je 80 metara, a ulaz je 10€ (Malý okruh) / 12€ (Veľký okruh), a radno vreme: svaki dan 9:00–18:30 (zimska sezona do 15:30). Iz Bratislave vozi direktni voz (ZSSK / RegioJet), a karta je 6,06€ (2. trieda, obyčajné cestovné).


Zamak sazidan kao bajka
Bojnice se prvi put pominju 1113, a porodica Pálffy obnovila je zamak od 1888. do 1910. kao imitaciju zamkova na Loari, pa su kule i kulice koje se danas vide pre san iz 19. veka nego srednjovekovna činjenica.
Požar 9. maja 1950. razorio ga je, a obnova je završena do jeseni 1951, dok obilazak zamka košta 14€, a zamak sa pećinom 16€. Radno vreme: jun–avg svaki dan 9–17; maj i sep 9–17, apr 10–16 i okt 10–15, svi osim ponedeljkom; nov–mart sreda–nedelja 10–15. Grad deli gradski prevoz sa Prievidzom, pa se redovi vožnje traže pod Prievidzom.
Zvanična karta
- Zamak
- 14 €
- Zamak i pećina
- 16 €
- Jun–avg
- svaki dan 9–17
- Nov–mart
- sreda–nedelja 10–15
Preko partnera
- paketi sa vodičem ili audio vodičem
- obično skuplje od zvanične karte
Zamak na steni
Oravski zamak stoji na steni visokoj 112 metara i rastao je kroz više vekova, od 13. do današnjeg oblika 1611. Njegova tri dela penju se uz stenu jedan iznad drugog, sa 754 stepenika i 155 soba.
Posle požara 1800. postao je muzej 1868, a ovde je 1922. snimljen film Nosferatu. Glavni obilazak od 60 minuta košta 9€, a od maja do oktobra veliki obilazak od 90 minuta košta 13€. Radno vreme: nov–mart i dec 9–15, maj i okt 9–16, jul–avg 8:30–17, jun i sep radnim danima 9–16 a vikendom 9–17; u aprilu samo 1–7. i 25–30. Pruga broj 181 vozi od Kraľovana do Oravskog Podzámka, a kolima se do zamka stiže putem 59.
Zvanična karta
- Glavni obilazak
- 60 min, 9 €
- Veliki obilazak
- 90 min, 13 € (maj–okt)
- Jul–avg
- 8:30–17
- Stepenika
- 754
Preko partnera
- paketi sa vodičem ili audio vodičem
- obično skuplje od zvanične karte
Uporedi cene najma pre puta, pa kola preuzmi na aerodromu ili u gradu.

Ruševina na brdu
Spiški grad se prvi put pominje 1120, prostire se na 3,9 hektara na brdu iznad Spišskog Podhradja, sa romanskom palatom. Požar 1780. ostavio ga je u ruševinama. Na UNESCO listu ušao je 1993. zajedno sa Spišskom Kapitulom i crkvom u Žehri.
Ulaz je 12€, a radno vreme: maj–sep: svaki dan 9–19 (poslednji ulaz 18); okt: 9–17 (poslednji ulaz 16). Iz Poprada vozi autobus (SAD Poprad, linija 071208: Poprad–Levoča–Spišské Podhradie), put traje oko 1 h.
Zvanična karta
- Ulaz
- 12 €
- Maj–sep
- 9–19, poslednji ulaz 18
- Okt
- 9–17, poslednji ulaz 16
- Iz Poprada
- autobus, oko 1 h
Preko partnera
- paketi sa vodičem ili audio vodičem
- obično skuplje od zvanične karte


Istu sobu proveri na oba sajta: cena i uslovi otkazivanja nisu uvek isti.
Slovačka, ukratko
Šta sad
Ako ti ovo zvuči kao tvoj put, odavde nastavi.

Bratislava
→Zamak nad Dunavom, kaldrma Starog grada i vidikovac na mostu koji liči na NLO, sve u dohvatu jednog dana, dok drugi otvara Devín i brdo Slavin.

Bratislava za 2 dana
→Prvi dan penje se od kapije do zamka i spušta preko mosta do vidikovca, drugi izlazi iz centra do Slavina i tvrđave Devín.

Izleti iz Bratislave
→Beč je bliži nego bilo koji drugi glavni grad Evrope svom susedu, Trnava čuva baroknu jezgru dostojnu imena Mali Rim, a Čunovo se stiže brodom niz Dunav.

Gde odsesti u Bratislavi
→Tri različita razloga za tri različita kvarta: kaldrma Starog grada, blizina stanice ili tišina uz Dunav.

Koliko košta Bratislava
→Bratislava je jeftina za gledanje: dvorišta, crkve i keo ne koštaju ništa, a najveća stavka ostaje noćenje.

Bratislava iza razglednice: radnik iz šahta, brdo iznad grada i kej pored kog šetnja prolazi
→Statua koja proviruje iz šahta, memorijal na brdu sa pogledom do Alpa i šetalište koje vodi od srednjovekovnog jezgra do najnovijeg dela grada.

Gde i šta se jede u Bratislavi
→Bryndzove haluške su slovački nacionalni obrok, kapustnica je zimska čorba za dušu, a rožok se kupuje uz kafu kao usputna slatka pauza.

Kada ići u Bratislavu
→Proleće i rana jesen izbegavaju letnju vrevu i zimsku hladnoću, dok je Devín u sezoni otvoren duže nego zimi.

Kako se kretati po Bratislavi
→Od aerodroma do vrata Starog grada u dva koraka: autobus 61 do Hlavnej stanice, pa kratka šetnja ili još jedna vožnja.

Greške koje u Bratislavi prave svi
→Pet grešaka koje u Bratislavi koštaju vreme ili novac, i šta uraditi umesto njih.

Slovačka
→Prestonica na Dunavu, tvrđavski grad uz Váh, rudarski gradić pod UNESCO zaštitom, najviši vrhovi Karpata i srednjovekovni istok, a sve se plaća u evrima

Tvrđave Srbije: šest zidina od Petrovaradina do Niša
→Dunav u Srbiji nosi niz tvrđava koje se obilaze redom kojim reka teče.

Zamkovi Austrije: šest utvrda od Beča do Insbruka
→Austrijski zamkovi mogu da se obiđu s istoka ka zapadu, od bečke okoline preko Štajerske i Salcburga do Tirola, jer je svaki od šest izlet iz nekog većeg grada.

Zamkovi Bavarske: Ludvigova četiri dvorca i Nirnberg iz Minhena
→Ludvigovi dvorci nalaze se na tri strane od Minhena, a Nirnberg na četvrtoj. Svaki traži poseban dan, a Nojšvanštajn i unapred kupljenu kartu.

Zamkovi Češke: šest dvoraca od Praga do Telča
→Zamkovi Češke se dobro vezuju u jedan niz: Prag i dva izleta iz njega, pa jug Bohemije, pa Telč. Od novembra nekoliko njih radi samo nekim danima.
Bratislava, Trenčín i Banska Štiavnica iz ove priče
Vidi šta ti od toga odgovara, pa pinuj ono na čemu si već bio.
Prvi red za sledeće putovanje
Ostavi mejl i javimo ti se kad izađe nova destinacija ili priča.