Pređi na sadržaj
Nomadinho
SR EN
Znamenitost · Dubrovnik

Žičara na Srđ u Dubrovniku: karta, sati i šta je na vrhu

Nekoliko minuta uspona i raspored koji se menja svakog meseca

Karta
30€ povratna, 17€ u jednom smeru
Deca
Od 4 do 12 godina 8€ povratna
Radno
leti do ponoći, novembrom do 17h
Dubrovnik
Dubrovnik · S J Pinkney, CC BY 2.0

Kod žičare na Srđ odluku donosi mesec, a ne karta. Vožnja traje nekoliko minuta, ali od decembra do marta kabine stoje, a u ostalim mesecima zatvaranje se pomera od pet popodne u novembru do ponoći usred leta. Zato prvo pogledajte kalendar, pa tek onda cenovnik, jer izbor između jednog smera i povratne dolazi na red kad znate da gore uopšte možete.

Koja karta za žičaru na Srđ: jedan smer ili povratna

Odrasli plaćaju povratnu kartu 30€, a vožnju u jednom smeru 17€. Dve karte u jednom smeru koštaju više od jedne povratne, pa je račun jednostavan: jedan smer ima smisla samo ako dole silazite nekim drugim putem, a zvanična strana ne opisuje nijedan. Ko ne zna odgovor unapred, uzima povratnu. Deca od 4 do 12 godina imaju svoj cenovnik, koji stoji u tabeli ispod, a mlađa od četiri godine ne plaćaju ništa.

Karta se kupuje na blagajni donje stanice, gde prolaze gotovina i kartica, na automatu koji prima samo kartice ili onlajn preko zvanične stranice žičare, a plaća se u evrima; termina nema, pa se karta uzima na polasku ili unapred, kako vam je zgodnije.

KartaKo · cena
PovratnaOdrasli · 30€
U jednom smeruOdrasli · 17€
PovratnaDeca od 4 do 12 godina · 8€
U jednom smeruDeca od 4 do 12 godina · 5€
Bilo kojaDeca do 4 godine · Besplatno

Karte se kupuju na blagajni donje stanice (gotovina ili kartica) ili na automatu, koji prima samo kartice; postoji i prodaja onlajn preko zvanične stranice. Plaća se u evrima.

Ulaznica
Žičara na Srđkarta bez termina

Zvanična karta

Blagajna
gotovina i kartica
Automat
samo kartice
Deca do 4 godine
besplatno
Plaćanje
u evrima
ili

Preko partnera

  • paketi sa vodičem ili audio vodičem
  • obično skuplje od zvanične karte

Sati po mesecima i meseci bez žičare

Žičara počinje u 9 ujutru, a zatvaranje je ono što se menja. U aprilu je to 21 sat, u prvoj polovini maja 22, a od 15. maja do kraja meseca 23.30. Jun, jul i avgust idu do ponoći, što važi i za prvu polovinu septembra, pa se u najtoplijim mesecima Srđ lako uklopi u kraj dana. Posle 15. septembra zatvaranje pada na 23 sata, a oktobar ga skraćuje u dva koraka, do 21, pa od 21. oktobra do 20 sati. Po mesecima: apr 9–21; 1–14. maj 9–22, 15–31. maj 9–23.30; jun–14. sep 9–24; 15–30. sep 9–23; 1–20. okt 9–21, 21–31. okt 9–20; nov 9–17; dec–mar zatvoreno.

Novembar je najkraći, od 9 do 17 sati. Poslednja vožnja sa donje stanice kreće pola sata pre zatvaranja, što se razlikuje od zidina, gde je zatvaranje ujedno i poslednji ulaz, a zimi je stvar jednostavna: od decembra do marta žičara ne radi.

Šta je na vrhu

Srđ je visok 412 m, a žičara na njega radi od 1969. i po tvrdnji operatera bila je prva i jedina na Jadranu. Prvobitna kabina nosila je 15 osoba, a iz nje se videlo oko dva kilometra zidina, dok ju je rat početkom devedesetih razorio, a ponovo je puštena 2010, pa je vožnja koju danas dobijate obnovljena.

Na gornjoj stanici čekaju restoran i bar sa pogledom, suvenirnica i amfiteatar, pa se gore lako provede i više od same vožnje. Na zvaničnoj strani restoran nosi ime Panorama.

Najviše se izdiže Imperijal, tvrđava podignuta za Napoleonove vladavine i završena 1812, u kojoj je danas Muzej Domovinskog rata, a njegova karta i radno vreme su posebna stvar od žičare, pa o muzeju odlučite zasebno.

Za 2 danaKako se Srđ uklapa u dva dana po satima, sa povratnom kartom već u računu, vidite u rasporedu obilaska.Dubrovnik za 2 dana →

Pogled sa vrha i kuda se gleda

Odozgo se vidi cela stara luka sa Lokrumom ispred nje, a restoran na vrhu ima pogled i na Elafitska ostrva. Krovovi starog grada čitaju se kao mapa na kojoj se Stradun lako prepoznaje kao prava linija kroz sredinu, a zidine se vide kao jedan kameni prsten.

Gledajte prvo blizu, pa daleko: krovovi i luka daju orijentaciju, a tek onda ostrva na pučini počinju da imaju smisla. Isti vidik izgleda drugačije u devet ujutru nego uveče, a leti žičara radi do ponoći, pa povratna karta ima i drugi razlog osim cene: može se vratiti gore u drugom delu dana.

Kad je vetar, kad je gužva i kad nema vremena

Žičara zavisi od vremena, a to je jedino što ne možete da isplanirate: kad vetar pređe granicu bezbednosti, kabine stoje, a kad je moguć grom, rad se privremeno prekida, pa ništa u danu ne treba graditi samo oko Srđa.

  • U novembru krenite ranije, jer žičara zatvara u 17 sati.
  • Računajte poslednji polazak pola sata pre zatvaranja, a ne u sam čas zatvaranja.
  • Ako imate samo jedno popodne, povratna karta i vidik na stari grad popunjavaju ga ceo.
  • Od decembra do marta Srđ ostaje bez žičare, pa planirajte drugi vidik.
Kada ićiMesec po mesec, sa zimom bez žičare i svim satima, stoji u vodiču o tome kada ići.Kada ići u Dubrovnik →
blago 15–21°sveže ili toplo 9–15° · 21–24°hladno ispod 9°vruće preko 24°Kada ići u Dubrovnik →

Gde da idem: još pet pitanja →
Često pitano

Pitanja pre puta

Kratki odgovori na ono što se najčešće pita pre polaska.

Može li se karta kupiti unapred ili samo na blagajni?

Može i jedno i drugo. Karta se kupuje na polasku, na blagajni ili na automatu koji prima samo kartice, ili onlajn preko zvanične stranice. Posebna rezervacija termina ne postoji.

Šta ako žičara ne radi zbog vetra ili nevremena?

Staje, i to zbog jakog vetra ili groma, a ponovo kreće kad uslovi to dozvole. O povraćaju novca zvanična stranica ništa ne obećava, pa za to ne računajte unapred.

Koliko plaćaju deca?

Deca od 4 do 12 godina plaćaju 8€ za povratnu kartu i 5€ za jedan smer. Deca do 4 godine voze se besplatno.

Planiraj putovanje

Kreni u Dubrovnik

Provereno na izvoru6 podataka sa ove strane ima izvor i datum provere.Svi izvori →
Ne znaš gde sledeće? Šest pitanja i dobiješ mesta koja ti stvarno odgovaraju. Pronađi mi destinaciju

Prvi red za sledeće putovanje

Ostavi mejl i javimo ti se kad izađe nova destinacija ili priča.

Fotografije i licence (9)

Sve fotografije su sa Wikimedia Commons-a i koriste se pod licencom navedenom uz svaku.