Fruška gora ima 16 manastira. Evo šest do kojih vredi skrenuti
- Objavljeno
- 14. jul 2020.
- Čitanje
- 7 min čitanja
- Gde
- Fruška gora, Srbija
- Cene proverene
- 22. sep 2026.

Fruška gora je nekad imala 35 manastira, a danas ih ima oko 16, i nijedan vikend ne stiže do svih. Ovde je šest skretanja koja se isplate i ono što treba znati pre polaska.
Ko krene da obiđe svih 16 manastira Fruške gore, do ručka je već umoran od fresaka. Planina duga 80 km, koju s razlogom zovu srpskom Svetom gorom, nudi više nego što jedan dan može da primi, pa je najpametnije odlučiti unapred koja tri manastira vrede vašeg vremena.
Spisak ide redom po manastirima, ali se dan ne sklapa tim redom. Krušedol, Grgeteg i Velika Remeta čine rutu koju ponavljaju sve organizovane ture. Vrdnik i Jazak leže na drugom delu planine i traže drugi dan, dok je Novo Hopovo prvo na putu iz Novog Sada i stoji tik uz glavni put. Vodič izdavača Bradt savetuje da se vide dva do tri manastira kako ne bi stigao zamor od manastira, i taj savet vredi poslušati. Šest u jednom danu ne ide.
Krušedol — grobnica Brankovića i kralja Milana
Krušedol je najposećeniji manastir planine, i to se vidi već pod visokom crvenom kapijom na ulazu. Između 1509. i 1516. podigli su ga episkop Maksim, svetovnog imena Đorđe Branković, i njegova majka Angelina, pa je to porodična grobnica u kojoj počiva i kralj Milan I Obrenović. Manastir je izgoreo 1716. i obnova je trajala oko šest godina, a u Drugom svetskom ratu ustaše su ga koristile kao zatvor, pa je njegova istorija duga i burna. Od Iriga je osam kilometara na istok, a posle obilaska ručak je na terasi restorana Krušedolka sa pogledom na manastir i šumu.

Novo Hopovo — najlakše dostupan
Ako vam treba samo jedan manastir uz put, neka to bude Novo Hopovo, sedam kilometara od Iriga i tik uz glavni put prema Novom Sadu. Crkva je iz 1576 i ima kupolu od dvanaest strana okruženu stubićima, a ikone za ikonostas naslikao je Teodor Kračun. Prvi pouzdan pomen manastira potiče iz 1451. Osnivač je nepoznat, mada predanje pominje Brankoviće, a u Drugom svetskom ratu manastir je bio teško oštećen i ikonostas je srušen. Za prvi put Krušedol je bolji izbor zbog grobnica i terase, a Novo Hopovo pobeđuje kad je jedino vreme koje imate ono usput.
Vrdnik — Mala Ravanica
Uz ime Mala Ravanica ide priča o 1697. godini, kada su monasi iz Ravanice stigli u Vrdnik sa moštima kneza Lazara. Mošti su 1942. prenete u Beograd. Sadašnja crkva građena je od 1801. do 1811. godine, a ikone u njoj je 1853. naslikao Dimitrije Avramović, dok manastir slavi Vidovdan 28. juna i od 1990. ima status spomenika kulture od izuzetnog značaja. Na drugom delu planine, uz Jazak, Vrdnik je dobar početak drugog dana.
Jazak — poslednji Nemanjić
Jazak čuva kovčeg sa moštima cara Uroša, poslednjeg Nemanjića, a uz njega se mole vernici raznih veroispovesti. Mošti su 1705. stigle iz Šudikova u Stari Jazak, a nova crkva počela je da se gradi 1736. uz monahe iz Žiče i Rače. Ikonostas sa 57 ikona oslikao je Dimitrije Bačević, rezbariju je izradio Marko Vujatović, i obojica su radili od 1759. do 1769. godine. Dva kilometra zapadno leži Mala Remeta sa crkvom iz 1759, koja ne ulazi među šest, ali je dobar razlog da se ostane još pola sata.
Grgeteg — Trojeručica u šumi
Grgeteg je ženski manastir u gustoj šumi. To je najtiši od šest, jer do njega ne ide javni prevoz, a parking je besplatan. Predanje ga datuje u 1471, prvi zapisi su iz 1545. i 1546, a vezuju ga za despota Vuka Grgurevića. Obnovio ga je 1708. episkop Isaija Đaković, a freske je 1901. i 1902. naslikao Uroš Predić, dok je ikona Bogorodice Trojeručice kopija one iz Hilandara na Atosu. Do Velike Remete možete i peške, stazom od 13 km koja je laka i traje pet do šest sati sa pauzama. Grgeteg birajte kad tražite tišinu, a Veliku Remetu kad vam treba i prodavnica.
Velika Remeta — barokni zvonik
Velika Remeta ima zvonik koji se vidi pre samog manastira. Podignut je 1733–35, visok je skoro 40 metara i spada među najviše u Sremu. Posvećena je Svetom Dimitriju, a predanje je vezuje za kralja Dragutina, dok prvi zapisi stižu iz 1509. i 1562. godine. Ispred manastira je „Rajski vrt“, a u prodavnici se prodaju med i vino manastirske proizvodnje. Ispod manastira, na asfaltnom putu, stoji restoran Šumski raj, odakle je do kapije desetak minuta hoda, a radnim danom je mirnije nego vikendom, pa ako birate dan, birajte radni.

Remeta zatvara dnevnu turu koja polazi u devet iz Novog Sada i vodi preko Karlovaca do Krušedola i Grgetega. Povratak je oko šest popodne, a ručak se ne računa u to vreme. Ostavite ga za Krušedolku ili Šumski raj. Razmak između manastira kolima je od deset do trideset minuta, što znači da vozite manje nego što stojite.
Praktično, pre nego što krenete
- Ulaz. Manastiri se ne naplaćuju, priložak je dobrovoljan, a javnog prevoza između njih praktično nema, pa se planina obilazi kolima.
- Služba i sati. Fiksnog radnog vremena nema, crkva se zatvara za vreme službe, a unutrašnjost se ponekad otvara samo uz dogovor.
- Odeća. Ramena i kolena treba da budu pokrivena, a u ženskom manastiru Grgeteg ponašajte se mirno i tiho.
- Baza. Novi Sad i Sremski Karlovci su dobre polazne tačke, a vožnja do planine traje 30–60 min.
Pametan plan za jedan dan ostavlja tri manastira i ručak, a ostalo prepušta drugom dolasku. Prirodan izbor su Krušedol, Grgeteg i Velika Remeta, jer ih put povezuje bez vraćanja unazad. Vrdnik, Jazak i Novo Hopovo čekaju sledeći vikend. Šišatovac, gde je Vuk Karadžić beležio pesme uz gusle Filipa Višnjića i Tešana Podrugovića, može da se doda usput ako ostane vremena.

Srbija, ukratko
Šta sad
Ako ti ovo zvuči kao tvoj put, odavde nastavi.
- Uzmi tri manastira u jednom danu, ne šesnaest.
- Ako nećeš na makadam, počni od Novog Hopova — sto metara je od magistrale kod Iriga.
- Krušedol spoji sa Sremskim Karlovcima i vinskim putem uz njih.

Srbija
→Sever vozom za sat-dva, planine autom za tri-četiri — Srbija se deli po tome koliko vremena imate

Beg od 1000 stepeni: dve mame, dve ćerke i jedna planina
→Dve majke i dve ćerke koje su se upoznale tek u kolima pobegle su od gradske vrućine na planinu i već sutradan postale neraskidive.

Srbija je dobila stakleni vidikovac, i svi su otišli istog meseca
→Prvog vikenda stakleni vidikovac na Kablaru videlo je preko 3.000 ljudi, a prvog meseca preko 20.000, i iz tih brojki izlazi kada se isplati ići.

Šest jezera po Srbiji, i nijedno ne liči na drugo
→Vlasina ima ostrva koja plutaju po površini, a Zaovinsko jezero se puni i prazni po radu reverzibilne hidroelektrane.
Ako ti ovo leži, tu su i Novi Sad, Sremski Karlovci i Beograd
Fruška gora još nema svoju stranicu, ali kraj ima. Vidi šta ti od toga odgovara, pa pinuj ono na čemu si već bio.
Prvi red za sledeće putovanje
Ostavi mejl i javimo ti se kad izađe nova destinacija ili priča.