Gde i šta se jede u Briselu
Pomfrit iz kornceta, vafl bez šlaga, školjke van Rue des Bouchers, a zimi karbonada, stemp i božićno pivo.
- Pomfrit
- 3,50–5€
- Vafl
- 3–5€
- Školjke sa pomfritom
- 18–26€

U Briselu se danju jede iz ruke, uveče za stolom, a zimi se jelo bira po tome šta greje. Pomfrit i vafl se kupuju usput, dok traje šetnja po centru, školjke ostaju za veče, ali daleko od ulice koju turisti sami nađu, a pralini se kupuju kao poklon. Pivo se pije na kraju večeri, a lambic je ono što se u Briselu traži.
Kornet iz friture
Belgijski pomfrit se prži dva puta, u govedoj masti, a kupuje se u kornetu: 3,50–5€. Umesto kečapa traže se sosovi samuraj, andalouse ili tartar, pa ko prvi put naručuje, neka uzme jedan od njih. Kornet iz friture je jelo koje se jede stojeći.
Ako vam treba adresa, Friture René u Anderlechtu je ime koje navodi zvanični turistički vodič grada, visit.brussels. Za veću glad pomfrit je samo početak, jer se posle njega u Briselu ide na školjke, karbonadu ili kroket, a o njima govore sledeći odeljci.
Školjke sa pomfritom
Školjke sa pomfritom, moules-frites, jedu se uveče i koštaju 18–26€. Sezona traje od septembra do aprila, a uzgajaju se uglavnom u Holandiji, što ne smeta da ih Belgijanci smatraju svojim jelom, uz pomfrit kao deo porcije.
Izbegnite Rue des Bouchers: porcija je u njoj skuplja nego u običnom brasserie-u, a lokalni savet je da se sedne u neki od lokala iz tabele na kraju strane.
Briselski i lježki
Reč „belgijski vafl“ je kliše, jer su vafla dva. Briselski je pravougaoni, od testa sa kvascem, hrskav spolja i mekan unutra, i košta 3–5€. Lježki je okrugao i gušći, sa bisernim šećerom, i jeftiniji je: 2–4 €. Briselski je prvi put pravljen u Gentu u 19. veku, a naziv „briselski“ dobio je tek u 20. veku.
U Briselu kupite briselski i uzmite ga bez šlaga, jer se tako vidi šta je sam vafl. Dandoy i La Maison des Gaufres su adrese koje navodi visit.brussels, a Pardon u Saint-Gillesu je treća.
Stemp i karbonada
Stemp je pire sa povrćem, prokeljom, šargarepom i prazilukom, koji se jede uz svinjetinu ili jaje. Karbonada je govedina kuvana u ejlu i medenjaku, a ime vuče od reči „charbon“, ugalj. Oba jela traju do aprila, pa ih nema smisla birati umesto školjki, već pored njih, kao zimsku varijantu večere.
Treće jelo su kroketi od sivih škampa: prave se u bešamelu, a služe se u Fernand Obb Delicatessen u Saint-Gillesu i u Bouillon Bruxelles. Za stemp i karbonadu sedite u Aux Armes de Bruxelles ili u In 't Spinnekopke.
Pralini i speculoos
Neuhaus u Galerie de la Reine je kuća koja se vezuje za pralini u Briselu. Kutiju, ballotin, izmislila je Louise Agostini 1915. godine. Kutija od 250 g košta 12–18€, a kupuje se kao poklon ili za sebe. Poslastičarnice i čokoladnici u Sablonu su druga adresa, i tu se ide uzbrdo od centra.
Speculoos je keks sa cimetom, karanfilićem, muskatom, đumbirom, kimom, korijanderom i malo smeđeg šećera. Maison Dandoy je adresa koju navodi vodič, a keks je vezan za 6. decembar i Svetog Nikolu.
Lambic, gueuze, kriek
Pivo u kafani košta 3,50–6 €. Lokalni stil je lambic, pivo spontanog vrenja, a gueuze i kriek su njegovi najpoznatiji oblici. Cantillon u Anderlechtu je najstarija aktivna pivara u prestonici i ima degustacije, a do pivare se stiže metroom do Porte de Hal.
À la Mort Subite radi od 1928. godine i poznata je po gueuze i kriek. Moeder Lambic ima dva lokala, jedan u Saint-Gillesu i drugi kod Fontainas, i to je mesto za veče sa lambicom.
Zvanična karta
- Pivara
- najstarija aktivna u prestonici
- Ponuda
- degustacije
- Prevoz
- metro do Porte de Hal
Preko partnera
- paketi sa vodičem ili audio vodičem
- obično skuplje od zvanične karte
Zimska jela i pića
Uz karbonadu i stemp zimi dolazi chicons au gratin, endivija pečena u sosu od sira. Na sajmovima se pije vin chaud, to jest glühwein, i péket, džin od klekovače, a to važi u celoj Belgiji, pa nije briselska specijalnost.
Lokalniji izbor su božićna piva i vruća čokolada, a vafl uz njih je dobar završetak. Speculoos se jede oko 6. decembra, na dan Svetog Nikole.

Gde se sedne uveče
Sedam lokala pokriva veče, od brasserie-a u starom centru do lambic bara u Saint-Gillesu; birajte po kvartu, ne po jelu.
Spisak je iz vodiča visit.brussels (oktobar 2025) i drugih izvora; lokali menjaju jelovnik, cena nema.



Odavde dalje

Kako se kretati po Briselu
→Voz ili autobus 12 sa aerodroma, beskontaktno plaćanje u metrou, noćni autobusi petkom i subotom, a do Briža direktan voz.

Briž · 88 km
→Srednjovekovno jezgro na UNESCO listi: kanali, Zvonik od 366 stepenika i pivo koje se vari u samom gradu

Koliko ti Brisel odgovara?
→Šest pitanja, i dobiješ procenat i mesta koja ti liče.
Ocene Nomadinha 1–100, iste one po kojima radi „Gde da idem“.
Ako ti se sviđa Brisel
Tri mesta sa najsličnijim ocenama, iz bilo koje zemlje.
Kreni u Brisel
Prvi red za sledeće putovanje
Ostavi mejl i javimo ti se kad izađe nova destinacija ili priča.


